Istorijat igara na sreću


Lutrijske organizacije u svom ranom obliku se prvi put pojavljuju u vrijeme Rimskog Carstva i to kao „alat“ kojim su se prvo koristili Imperatori, poznat je slučaj Imperatora Avgusta Oktavijana je prvi koji je koristio koncept lutrijskih igara da bi dijelio poklone gostima na svojim zabavama. Prva pojava lutrijskih organizacija u savremenom obliku je zabilježena u Belgiji i to 1440. godine. U godinama koje su slijedile njihov broj se povećavao tako da je 1445. godine otvorena lutrija u Gentu, a već naredne 1446. godine i u Utrecht-u.

Prvo priređivanje organizovane igre na sreću je zabilježeno 1515. godine u Briselu, a u ovoj igri su mogli učestvovati i svi oni koji nisu bili stanovici Brisela. Ova igra ima veliki značaj za kasniji razvoj lutrijskih organizacija jer tada počinje praksa da se dio profita koji je ostvaren od priređivanja igre koristi i za finansiranje društveno korisnih projekata, tako da su prihodi od priređivanja igre korišteni za izgradnju utvrda, finansiranje održavanja crkava kao i za punjenje budžeta opštine. Istovremeno, u 16. vijeku u Đenovi bila je praksa da se 5 od ukupno 90 pozicija u Senatu popunjava putem lutrije što je ljudima dalo ideju da se klade na rezultat lutrije. Ubrzo su imena senatora zamijenjena brojevima od 1 do 90 a priređivanje igre je dodijeljeno bankarima i tako je nastao LOTO, statistički posmatrano najpopularnija igra na sreću na cijelom svijetu. Veliki uticaj u kasnijem razvoju lutrijskih organizacija su imale i rane francuske lutrije iz 17. i 18. vijeka koje su prve istakle važnost koju lutrijske organizacije imaju u finansiranju društveno korisnih projekata i ciljeva.

U 20. vijeku dolazi do nagle ekspanzije lutrija kao kompanija, te se putem uticaja tog trenda otvaraju mnoge državne i privatne lutrije na svim dijelovima svijeta. Na osnovu uredbe koju je donio Ministarski savjet Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 08. jula 1919. godine osnovana je Državna klasna lutrija sa sjedištem u Beogradu. Osnovna svrha ove lutrije je bila da zadovoljava potrebe društva za igrama na sreću i da pomaže razvoj ekonomije Kraljevine SHS. Pojam „klasna“ u nazivu lutrije se odnosio na zakonsksku odredbu koja je definisala da svako kolo lutrije mora imati pet klasa, tj. vrsta dobitaka, i da se određeni procenat od prodatih lozova izdvajao za potrebe razvoja privrede. Pored Beograda ova lutrija je imala svoje urede i u Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Dubrovniku, Skoplju, Novom Sadu i na Cetinju, a priređivala je lozove koji su bili rani oblik savremenih srećki.

Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije osniva se Državna Klasna Lutrija koja posluje od 1945. do 1951. godine kada se pod uticajem sistema radničkog samoupravljanja ona dijeli i otvaraju se lutrije svake od republika i pokrajina, a samim tim i Lutrija Bosne i Hercegovine. U prvim godinama priređivanja igara na sreću, u toku 1951. godine, praksa je bila da se priređuje jedno mjesečno izvlačenje brojeva dobitne kombinacije igre LOTO i ova praksa je zadržana sve do 1966. godine kada Lutrija BiH započinje sa priređivanjem redovih sedmičnih izvlačenja brojeva dobite kombinacije. U toku 1965. Lutrija Bosne i Hercegovine počinje sa priređivanjem igre LOTO i to u sistemu 6/49 i u direktnom TV prenosu, te se zbog toga sa pravom može reći da je upravo LOTO najstarija igra Lutrije Bosne i Hercegovine. U godinama koje su slijedile u portfoliu igara Lutrije Bosne i Hercegovine najprije su se pojavili LOZ i TOTO – sportska prognoza, a zatim i ekspres i instant srećke. Potpuno osamostaljenje od Jugoslavenske lutrije je Lutrija Bosne i Hercegovine ostvarila nakon izmjene ustava iz 1973. godine.

Lutrija Bosne i Hercegovine posluje u kontinuitetu od prvog dana svog osnivanja. Proces rada se nije prekidao čak ni u toku proteklog rata u BiH. Jedan od najvažnijih datuma u istoriji Lutrije Bosne i Hercegovine je 10.10.2001. godine kada je po prvi put pokrenut sistem uplate u realnom vremenu koji je omogućio dalji razvoj i obogaćivanje portfolia u skladu sa savremenim trendovima industrije igara na sreću. U oktobru 2001. godine Lutrija BiH uvodi i igru TV tombola BINGO koja vremenom prerasta u najpopularniju igru sa javnim TV izvlačenjem u kojoj su ostvareni najveći Jackpotovi, ali i najveći broj robnih i novčanih dobitaka. Najveći do sada ostvareni Jackpot u igri TV tombola BINGO je ostvaren 01.11.2003. godine, sretni dobitnik je svoj listić uplatio u Čapljini a Jackpot je iznosio 3.771.523,60 KM. U toku 2016. godine Lutrija BiH pokreće svoj eNovčanik i time po prvi put omogućava primanje uplata za učešće u svojim igrama i putem interneta.

Lutrija BiH je trenutno punopravni član Svjetske i Evropske lutrijske asocijacije (WLA i EL) i jedini je priređivač igara na sreću sa teritorija BiH koji je u potpunosti certificiran u skladu sa odredbama Standarda Društveno odgovornog priređivanja Evropske lutrijske asocijacije i Standarda Sigurnosnih kontrola u poslovanju Svjetske lutrijske asocijacije. Lutrija BiH je osnivač regionalne Asocijacije priređivača igara na sreću Jugoistočne Evrope GIZ ALO.

1951 - 1973
Lutrija BiH osnova je 1951. godine u sklopu tadašnje Jugoslavenske lutrije. Godina 1962. presudna je u razvoju Lutrije BiH kada se počinje sa priređivanjem igre Loto i to po sistemu 6/49 čije izvlačenje prenosi televizija. Godine 1965. izmijenjen Zakon o Jugoslavenskoj lutriji nalaže da se u Jugoslavenskoj lutriji i njenim poslovnim jedinicama osnuje RADNIČKI SAVJET, a kao izvršni organ UPRAVNI ODBOR.

1973 - 2001
Prelomna je 1973. godina u razvoju samoupravljanja u lutrijskim organizacijama, kada se u skladu sa ustavom Jugoslavenska lutrija decentralizira, a poslovne jedinice u republikama i pokrajinama transformiraju u organizacije udruženog rada. Transformiranje je pozitivno utjecalo na daljnji razvoj samoupravljanja u svim lutrijskim organizacijama, pa tako i u Lutriji BiH. Lutrija BiH, odlukom Skupštine BiH, formalno se osamostalila 1973. godine.
U godinama koje slijede Lutrija BiH predano je radila na uvođenju novih igara i sadržaja za svoje igrače. 2001. godine Lutrija BiH unosi inovacije i novu tehnologiju u sistem igara na sreću u skladu sa najsavremenijim standardima i od 10. oktobra iste godine uvodi sistem primanja uplate u realnom vremenu.

2011
Već šest decenija Lutrija BiH priređuje radost, zabavu i užitak i to ne samo za svoje igrače. Ovaj veoma značajan jubilej dokazuje uspješno poslovanje i stalni razvoj Lutrije BiH.